Revolucionarno otkriće: Ljudi su palili vatru 350 hiljada godina ranije nego što se prije vjerovalo

Poznato je da su ljudi koristili prirodnu vatru prije više od milion godina, ali do sada najraniji nedvosmislen primjer paljenja vatre od strane ljudi potiče s lokaliteta u sjevernoj Francuskoj koji datira od prije 50 hiljada godina, piše Guardian.

Najnoviji dokazi, koji uključuju komad spaljene zemlje i vatreno napukle ručne sjekire, uvjerljivo ukazuju na to da su ljudi stvarali vatru mnogo ranije, u vrijeme kada se veličina mozga približavala modernom ljudskom rasponu, a neke vrste su se širile u oštrije sjeverne klime, uključujući Britaniju.

"Implikacije su ogromne", rekao je dr. Rob Davis, paleolitski arheolog u Britanskom muzeju, koji je bio jedan od voditelja istrage. "Sposobnost stvaranja i kontrole vatre jedna je od najvažnijih prekretnica u ljudskoj historiji s praktičnim i društvenim koristima koje su promijenile ljudsku evoluciju".

Ljudi koji su zapalili vatru na tom mjestu, u selu Barnham, Suffolk, vjerovatno nisu bili naši preci, jer Homo sapiens nije imao stalno prisustvo izvan Afrike do prije otprilike 100 hiljada godina. Umjesto toga, stanovnici su vjerovatno bili rani neandertalci, na osnovu fosila otprilike iste starosti iz Swanscombea, Kent i Atapuerce, Španija, koji čuvaju ranu neandertalsku DNK.

"Dakle, rani neandertalci su palili vatru u Britaniji prije otprilike 400.000 godina", rekao je profesor Chris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja i dio tima koji stoji iza otkrića. "Naravno, naša vrsta se razvijala u Africi, dok su ovi ljudi živjeli u Britaniji i Evropi. Pretpostavljamo da je i naša vrsta imala ovo znanje, ali zapravo nemamo dokaze za to".

Mnogo raniji vremenski okvir za paljenje vatre sugerira da je možda igralo značajnu ulogu u ključnim evolucijskim napretcima, poput pojave jezika i sposobnosti preživljavanja u širokom rasponu klimatskih uslova. Kontrola vatre pružala je toplinu, svjetlost, zaštitu od predatora i omogućavala ljudima da prerađuju širi spektar hrane, podržavajući bolji opstanak, veće grupe i oslobađajući energiju za razvoj mozga.

"Sve ove stvari su kombinovane kako bi omogućile ljudima da budu prilagodljiviji, da se prošire u surovija, hladnija okruženja i da počnu uspješnije naseljavati sjeverne geografske širine – mjesta poput Britanije", rekao je Davis.

"Vatra postaje središte društvenih interakcija, dijeljenja hrane, razvoja jezika, ranog pripovijedanja i stvaranja mitova", dodao je.

Istraga se fokusirala na napuštenu glinokopu, gdje je kameno oruđe prvi put otkriveno početkom 1900-ih, a na koju su se naučnici posljednji put vratili 2013. godine u okviru projekta Putevi do drevne Britanije.

"Trebalo je mnogo, mnogo godina da bismo došli do tačke u kojoj smo danas", rekao je profesor Nick Ashton, kustos paleolitskih zbirki u Britanskom muzeju, koji je bio jedan od voditelja istraživanja. "Prvi nagovještaji vatre pojavili su se oko 2014. godine".

Međutim, nije bilo jasno da li se radilo o oportunističkoj upotrebi divlje vatre ili o logorskoj vatri koju je napravio čovjek. Prekretnica je bila otkriće dva fragmenta željeznog pirita, prirodnog minerala koji stvara iskre kada se udari o kremen.

Izuzetna rijetkost pirita u lokalnom području – nije bio prisutan u bazi podataka od 33.000 uzoraka iz Barnhama – snažno sugerira da je porijeklom iz kredastih obalnih izdanaka udaljenih desetinama kilometara i donesen u to područje radi upotrebe kao potpaljivač vatre. "Nevjerovatno je da su neke od najstarijih grupa neandertalaca imale znanje o svojstvima kremena, pirita i kamida u tako ranom periodu", rekao je Ashton.

Geohemijski testovi su također pokazali da je dio crvenkaste gline bio zagrijan na temperature preko 700°C (1.292°F) uz ponovljeno korištenje vatre na istoj lokaciji. Zajedno, ovo snažno ukazuje na logorsku vatru, ili ognjište, koje su ljudi koristili u nekoliko navrata, prema radu objavljenom u časopisu Nature .

Ségolène Vandevelde, arheologinja sa Univerziteta u Quebecu u Chicoutimiju, koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je da su nalazi uvjerljivi.

"Otkriće pirita povezanog s ovim tragovima vatre je šlag na torti, pružajući najraniji poznati primjer paljenja vatre od strane ljudi", rekla je uz zaključak:

"Ako je sposobnost paljenja vatre toliko drevna, možemo pretpostaviti da majstorstvo paljenja vatre i njena uobičajena upotreba mogu datirati još ranije. Ovi rezultati podstiču detaljniju potragu za tragovima vatre na drevnim nalazištima, čak i tamo gdje ih je teško uočiti zbog procesa alteracije".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad